Title
Uloga interleukina 6, 8 i 18 u patogenezi akutnog respiratornog distres sindroma
Creator
Kuzmanović, Jelena M., 1979-
CONOR:
135261961
Copyright date
2024
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 23.09.2024.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Medicinski fakultet
Alternative title
The role of interleukins 6, 8 and 18 in pathogenesis of acute respiratory distress syndrome
Publisher
[J. Kuzmanović]
Format
58 str.
description
Medicina - Molekularna medicina / Medicine
- Molecular medicine
Abstract (sr)
Uvod: Razvoj respiratornog sistema, larinksa, traheje i pluća započinje u 4. nedelji embrionalnog
razvoja odvajanjem laringotrahealnog divertikuluma od prednjeg creva i nastavlja se posle rođenja
sve do oko osme godine života. Sazrevanje pluća se odvija kroz četiri histološke faze. Redom su to:
pseudoglandularna, kanalikularna, sakularna i alveolarna faza razvoja. Tri glavne funkcije
respiratornog sistema su: sprovođenje vazduha, njegova filtracija od mehaničkih nečistoća i
razmena gasova na alveolarno-kapilarnoj membrani - disanje. U udahnutom vazduhu se nalazi
veliki broj čestica, mikroorganizama, alergena i drugih potencijalno štetnih uzročnika koji mogu
izvesti pluća iz ravnoteže i onemogućiti ili na drugi način ugroziti disanje. Najveći broj patogena
koji dovode do nastanka bolesti respiratornog sistema upravo su inhalacioni, ali imunološki
odgovor koji podrazumeva ćelijski i humoralni aspekt deluje isto i u slučajevima fizičkog,
hemijskog ili imunološkog oštećenja. Najsitnije čestice dijametra od 0,5 - 0,25 μm dolaze do
alveola, a oko 20-30% tih čestica može da zaostane u prostoru alveola. Tu se aktivira lokalni
imunski odgovor nižih partija respiratornog sistema. Sitne delove, koji mogu biti uklonjeni
ćelijskim varenjem, uklanjaju makrofagi. Međutim, postoji određeni broj čestica koji pobuđuje
jedan veoma moćan odbrambeni mehanizam pluća. U pitanju je imunološka kaskada koja je
posledica imunološke aktivnosti pneumocita oba tipa, ipak više tipa II. Akutni respiratorni distres
sindrom (ARDS) predstavlja naglo otkazivanje funkcije pluća, koje nije posledica edema pluća
kardiogenog porekla. Ova respiratorna insuficijencija karakteriše se smanjenjem oksigenacije i
pojavom edema pluća. Privlači veliku pažnju i danas zbog visokog procenta smrtnosti koji uz sve
mere potpore ide i do 50%, iako je ovo stanje primećeno i prvi put opisano još u prvoj polovini 19.
veka. S obzirom na veliki broj uzroka koji mogu dovesti do nastanka ARDS-a, počela su
istraživanja mogućih zajedničkih činilaca u imunološkom odgovoru, koji bi mogli doprineti razvoju
ovog poremećaja funkcije. Imunologija je ponudila ulogu proinflamatornih citokina kao faktor koji
doprinosi razvoju respiratorne insuficijencije. Veći broj istraživanja je izdvojio kao značajne
proinflamatorne citokine 6, 8 i 18. Međutim, s obzirom na to da su pacijenti kod razvijenog ARDSa
najčešće na mehaničkoj potpori, uzorkovanje tečnosti i/ili tkiva pluća je otežano i postavlja se
pitanje etičnosti izlaganja pacijenta koji je životno ugrožen dodatnom riziku od pogoršanja opšteg
stanja. Pretpostavka ovog istraživanja bila je da su interleukini odgovorni za razvoj respiratorne
insuficijencije - ARDS-a detektabilni u tkivu pluća umrlih pod kliničkom slikom ARDS-a.
Cilj rada:
1. Određivanje prisustva IL6, IL8 i IL18 u tkivu pluća odraslih bolesnika sa akutnim
respiratornim distres sindromom.
2. Svetlosno i elektronsko mikroskopska analiza oštećenja epitelnih i endotelnih ćelija u tkivu
pluća bolesnika sa akutnim respiratornim distres sindromom.
Materijal i metode: Tkivo pluća je uzorkovano na obdukcijama koje su rađene u Institutu za
sudsku medicinu „Dr Milovan Milovanović“ Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Kriterijumi za ulazak u studiju su bili politrauma, bez povreda grudnog koša ili pluća, starost preko
18 godina, odsustvo komorbiditeta srca i pluća. Dobijeni uzorci su fiksirani u formalinu i
dehidrirani u alkoholima rastuće koncentracije prema protokolu za histopatološku obradu tkiva,
dalje kalupljeni u parafinske blokove, sečeni na mikrotomu i bojeni hematoksilin/eozin (HE)
metodom. Dobijeni uzorci su analizirani na svetlosnom mikroskopu i uslov za dalju obradu je
ispunjenje histoloških kriterijuma za ARDS: prisustvo hijalinih membrana, intersticijalni edem,
destrukcija alveolarnih septi, kongestija krvnih sudova, zone svežeg krvarenja. Po utvrđivanju
prisustva morfološkog supstrata za ARDS, uzorci su dalje bojeni imunohistohemijski na antigene
interleukina (IL) od interesa za istraživanje IL6, IL8 i IL18...
Abstract (en)
Introduction: Development of lungs begins by branching of laryngeal tube in 4th week of
embryonic development and it continues from birth until the age of eight. Maturation of lungs takes
place through four histological stages. They are pseudoglandular, canalicular, terminal sac and
alveolar stage. Three main functions of respiratory system are: conduction of air, filtration, and gas
exchange - breathing. In inhaled air there are many particles, microorganisms, allergens and other
potentially harmful agents that can disbalance lungs and endanger breathing in any way. Vast
majority of pathogens that cause respiratory system diseases are inhaled, but the immune response,
which includes cellular and humoral aspects, works the same in cases of physical, chemical or
immunological damage. The smallest particles with the diameter of 0.5 - 0.25 μm reach alveoli, and
20-30% of those particles can stay in the alveolar space. This is the place of activation of immune
response of the lower parties of lungs. Some of those particles can be neutralized by cell digestion
of macrophages. But there is a certain number of particles that can induce very powerful immune
defensive lung mechanism. This immunological cascade is the result of activation of pneumocytes
(alveolar cells), especially type II. Acute respiratory distress syndrome (ARDS) is acute respiratory
failure of non-cardiogenic origin. This respiratory insufficiency is characterized with onset of
hypoxemia and lung edema. Acute respiratory distress syndrome intrigues due to high mortality rate
and poor outcome, from beginning of 19th century till nowadays, with up to 50% deaths even with
modern intensive care unit (ICU) protocols. Considering the long list of etiology factors, scientists
started investigating potential immunology biomarkers which could contribute in develop of ARDS.
The potential role of proinflammatory cytokines is promising in unravelling the mystery of ARDS.
Significant number of authors offered theory with IL6, IL8 and IL18. However, considering that
patients with ARDS are often in ICU and on mechanical ventilation, sampling is challenging, and
not without ethical issues hence patients are unstable and very easy can deteriorate. Hypothesis of
this study was that interleukins responsible for the development of respiratory failure - ARDS are
detectable in the lung tissue of those who died under the clinical picture of ARDS.
Aim:
1. Detecting presence of IL6, IL8 and IL18 antigens in lung tissue of those who died with
diagnosis of ARDS.
2. Light and transmission electron microscopic analysis of damage in epithelial and endothelial
cells in patients with ARDS.
Material and methods: Lung tissue was sampled at autopsies performed at the Institute for
Forensic Medicine „Dr Milovan Milovanović“, Faculty of Medicine, University of Belgrade.
Criteria for entering the study were polytrauma, no chest or lung injuries, age over 18 years,
absence of heart and lung comorbidities. The obtained samples were fixed in formalin and
dehydrated in alcohols of increasing concentration according to the protocol for histopathological
tissue processing, further embedded in paraffin block, cut on a microtome, and stained with the
hematoxylin/eosin (HE) method. The obtained samples were analyzed under a light microscope and
the condition for further processing is the fulfillment of the histological criteria for ARDS: the
presence of hyaline membranes, interstitial edema, destruction of alveolar septa, congestion of
blood vessels, zones of fresh bleeding. After determining the presence of a morphological substrate
for ARDS, the samples were further stained for interleukin (IL) antigens of interest for research
IL6, IL8 and IL18...
Authors Key words
Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), politrauma, autopsija, IL6, IL8, IL18,
transmisiona elektronska mikroskopija (TEM)
Authors Key words
Acute respiratory distress syndrome (ARDS), polytrauma, autopsy, IL6, IL8, IL18,
transmission electron microscopy (TEM)
Classification
616.24-008.4:577.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Razvoj respiratornog sistema, larinksa, traheje i pluća započinje u 4. nedelji embrionalnog
razvoja odvajanjem laringotrahealnog divertikuluma od prednjeg creva i nastavlja se posle rođenja
sve do oko osme godine života. Sazrevanje pluća se odvija kroz četiri histološke faze. Redom su to:
pseudoglandularna, kanalikularna, sakularna i alveolarna faza razvoja. Tri glavne funkcije
respiratornog sistema su: sprovođenje vazduha, njegova filtracija od mehaničkih nečistoća i
razmena gasova na alveolarno-kapilarnoj membrani - disanje. U udahnutom vazduhu se nalazi
veliki broj čestica, mikroorganizama, alergena i drugih potencijalno štetnih uzročnika koji mogu
izvesti pluća iz ravnoteže i onemogućiti ili na drugi način ugroziti disanje. Najveći broj patogena
koji dovode do nastanka bolesti respiratornog sistema upravo su inhalacioni, ali imunološki
odgovor koji podrazumeva ćelijski i humoralni aspekt deluje isto i u slučajevima fizičkog,
hemijskog ili imunološkog oštećenja. Najsitnije čestice dijametra od 0,5 - 0,25 μm dolaze do
alveola, a oko 20-30% tih čestica može da zaostane u prostoru alveola. Tu se aktivira lokalni
imunski odgovor nižih partija respiratornog sistema. Sitne delove, koji mogu biti uklonjeni
ćelijskim varenjem, uklanjaju makrofagi. Međutim, postoji određeni broj čestica koji pobuđuje
jedan veoma moćan odbrambeni mehanizam pluća. U pitanju je imunološka kaskada koja je
posledica imunološke aktivnosti pneumocita oba tipa, ipak više tipa II. Akutni respiratorni distres
sindrom (ARDS) predstavlja naglo otkazivanje funkcije pluća, koje nije posledica edema pluća
kardiogenog porekla. Ova respiratorna insuficijencija karakteriše se smanjenjem oksigenacije i
pojavom edema pluća. Privlači veliku pažnju i danas zbog visokog procenta smrtnosti koji uz sve
mere potpore ide i do 50%, iako je ovo stanje primećeno i prvi put opisano još u prvoj polovini 19.
veka. S obzirom na veliki broj uzroka koji mogu dovesti do nastanka ARDS-a, počela su
istraživanja mogućih zajedničkih činilaca u imunološkom odgovoru, koji bi mogli doprineti razvoju
ovog poremećaja funkcije. Imunologija je ponudila ulogu proinflamatornih citokina kao faktor koji
doprinosi razvoju respiratorne insuficijencije. Veći broj istraživanja je izdvojio kao značajne
proinflamatorne citokine 6, 8 i 18. Međutim, s obzirom na to da su pacijenti kod razvijenog ARDSa
najčešće na mehaničkoj potpori, uzorkovanje tečnosti i/ili tkiva pluća je otežano i postavlja se
pitanje etičnosti izlaganja pacijenta koji je životno ugrožen dodatnom riziku od pogoršanja opšteg
stanja. Pretpostavka ovog istraživanja bila je da su interleukini odgovorni za razvoj respiratorne
insuficijencije - ARDS-a detektabilni u tkivu pluća umrlih pod kliničkom slikom ARDS-a.
Cilj rada:
1. Određivanje prisustva IL6, IL8 i IL18 u tkivu pluća odraslih bolesnika sa akutnim
respiratornim distres sindromom.
2. Svetlosno i elektronsko mikroskopska analiza oštećenja epitelnih i endotelnih ćelija u tkivu
pluća bolesnika sa akutnim respiratornim distres sindromom.
Materijal i metode: Tkivo pluća je uzorkovano na obdukcijama koje su rađene u Institutu za
sudsku medicinu „Dr Milovan Milovanović“ Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Kriterijumi za ulazak u studiju su bili politrauma, bez povreda grudnog koša ili pluća, starost preko
18 godina, odsustvo komorbiditeta srca i pluća. Dobijeni uzorci su fiksirani u formalinu i
dehidrirani u alkoholima rastuće koncentracije prema protokolu za histopatološku obradu tkiva,
dalje kalupljeni u parafinske blokove, sečeni na mikrotomu i bojeni hematoksilin/eozin (HE)
metodom. Dobijeni uzorci su analizirani na svetlosnom mikroskopu i uslov za dalju obradu je
ispunjenje histoloških kriterijuma za ARDS: prisustvo hijalinih membrana, intersticijalni edem,
destrukcija alveolarnih septi, kongestija krvnih sudova, zone svežeg krvarenja. Po utvrđivanju
prisustva morfološkog supstrata za ARDS, uzorci su dalje bojeni imunohistohemijski na antigene
interleukina (IL) od interesa za istraživanje IL6, IL8 i IL18...
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
